Morske LivadeVrste cvjetnica
Vrste morskih cvjetnica Karinskog mora: Zostera marina, Zostra noltei, Cymodocea nodosa
Morske cvjetnice su skupina pravih biljaka koje su se potpuno prilagodile životu u moru. Za razliku od algi, morske cvjetnice imaju habitus na kojem se jasno razlikuju korijen, drvo, list i cvijet (Hogarth, 2007.). Spadaju u skupinu kritosjemenjača (Nikolić, 2013.). Stanište morskih cvjetnica specifično je po rastresitosti i nestabilnosti supstrata, saliniteta i male količinje svjetlosti potrebne za fotosintezu (može se naći na dubinama do 90 metara). Rizomi morskih cvjetnica imaju više korijena koji ih pričvršćuju za morsko dno, tvoreći podvodne livade. One imaju ulogu zadržavanja i smanjenja mobilnosti sedimenta i protoka vode, čineći okoliš pogodnim za razvoj drugih morskih područja organizama (Hemming i Duarte, 2000). Cvjetovi su, ako ih ima, mali i dvospolni. Oko 50-60% biomase morskih cvjetnica nalazi se u rizomu i korijenu (Hogarth, 2007.).
Antropogenim utjecajima uništavaju se livade morskih cvjetnica i degradira cijeli obalni ekosustav. Trenutno se ulažu veliki napori za sanaciju ugroženih staništa morskih cvjetnica u pojedinim dijelovima svijeta i to kontrolom i poboljšanjem kakvoće vode, potpunim premještanjem livada na druge lokacije, ograničavanjem plovidbe, ribolova i akvakulture, te zakonskom i ekološkom zaštitom postojećih i ugroženih staništa.
Bernska konvencija o očuvanju europskih divljih životinja i prirodnih staništa, koja je usvojena 1979. u Mediteranskom basenu, u početku nije uključivala zaštitu niti jedne vrste morske flore. Ova Konvencija je izmijenjena 1996. i tada su u njenu zaštitu unete 3 od 5 vrsta morskih cvjetnica u Mediteranu (Cymodocea nodosa, Posidonia oceanica i Zostera marina).(Jović,M., 2013).
U području Novigradskog i Karinskog mora rasprostranjene su morske cvjetnice: patuljasta svilina (Zostera noltii), morska svilina (Zostera marina) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa). Od prisutnih algi važno je spomenuti vrste jadranski bračić (Fuscus virsoides) koji je endemska vrsta za Jadransko more te vrste iz roda Cystoseira. Sve prethodno navedene vrste spadaju u strogo zaštićene vrste (Garibović, 2011; Kruschel i sur., 2011; Schultz i sur., 2009; Jolić, 2014).
Rezidencijalni program
Zostera noltii
Patuljasta svilina
Zostera noltii ili “patuljasta svilina”, voga ili malo perje je cvjetnica koja raste u plitkim lagunama, a često se može pronaći na obali za vrijeme velikih oseka. Listovi su od svijetlo do tamnozelene boje, vrlo su uski, a dužina im je od 5 do 30 centimetara.
Cvjetovi su im neugledni, bez ocvijeća; mnogo cvjetova skupljeno je u dvoredni klas obavijen ovojem u obliku lisnoga rukavca. Pojedini cvijet građen je od jednoga prašnika i jednoga tučka, koji se oprašuje u moru nitastim peludom. Listovi dolaze po 2-5 na izbojku, a iz pazušca (ne najgornjeg) razvije se cvatna drška ilije bescvjetan. Plod je zelen, dug 1,5-2 mm i ima jednu glatku, elipsoidnu, bijelu sjemenku. (Hrvatska enciklopedija, 2021).
Zostera noltii nije otporna na vodene turbulencije (pojačanu hidrodinamiku valova), zamućenja tj. zasjenu ili zagađenja stoga naseljava čiste plitke slane (do boćate) vode u mirnim lagunama ili estuarijima rijeka, muljevitog dna, ali može živjeti i u području plima/oseka tj. od srednje razine plime do donje razine plime. Ima ulogu kao i ostale morske trave, naročito u pročišćavanju vode i stabilizaciji supstrata. Također, pruža utočište mnogobrojnim morskim životinjicama ali je hrana pticama i ostalim herbivorama mora.
Mladi listovi se razvijaju u proljeće, a stari odumiru u jesen, te preko zime opstane samo rizom ukopan u supstrat (pjeskoviti mulj).Razmnožava se sjemekama i vegetativno (rastom rizoma ili fragmentacijom rizoma ili izbojaka) (vegetativno ima prednost). Svi djelovi biljke mogu plutati, i ako se odvoji od tla i fragmentira te je voda raznese, tada može iz fragmenata izbojaka ili rizoma stasat nova biljka, ako je odlomljeni dio naišao na plodnu tj. povoljnu podlogu). Plodovi mogu preživjeti proces probave vodenih ptica i mogu bit prenešeni i na velike udaljenosti (nije svaka sjemenka klijava nakon ingestije).
Velika je ekološka vrijednost ove biljke (kao i ostalih) te je moramo čuvati kako bi održali vitalnost i bioraznolikost našeg mora, stoga svako zagađivanje i devastacija staništa (zbog pojedinačne i trenutne financijske dobiti) je ogroman gubitak za buduće generacije.
Zostera marina
Morska svilina
Zostera marina- morska svilina još se naziva: resa, morska resa, perje, aliga mala, porost, voga, podvodni jermen. Posebna je ova vrsta jer može izdržat kratko vrijeme van vode. Naziv ˝zostera˝ dolazi od grč. zoster = pojas, remen, ˝vojni opasač˝ (odnosi se na izgled listova), a epitet vrste ˝marina˝ od lat. marina = morska (stanište).
To je podvodna, morska, jednodomna trajna cvjetnica s puzajućim rizomom (debelim 2-6 mm, u početku bjelkasto-zelenim a kasnije tamnije smeđe boje) koji ima internodije duge 5-40 mm, a na svakom čvoru rizoma postoje korjenčići (2 ili više) dugi do 20 cm i debeli tek 0,2-1mm (imaju korjenske dlačice). Na čvoru (nodiju) razvija se nekoliko listova iz pazušca kojih izlaze novi izbojci, bilo cvjetni ili bescvjetni. Svaka mladica ima par listova a cvjetonosna razvija cvjetnu stabljiku visoku do 80 (-150) cm. Listovi izbojaka su linearni, dok su listovi bescvjetnih izbojaka 20-50(-120) cm x (2-)5-12 mm, tamnozeleni, vrha zaobljenog i često mukronatnog (tj. s malenim šiljčićem) te cjelovitog ruba, a oni na cvjetnim izbojcima su nešto uži.
Kad sazriju plodovi tada se cvjetna stabljika odvaja od matične biljke i slobodno pluta, te tako rasprostranjuje zrele plodove u nadi da će na povoljnom tlu isklijati u novu biljku.
Podnosi nešto niže temperature, nešto manje koncentracije soli (u odnosu na posidoniju) pa podnosi i boćate vode, naseljava i pjeskovito i muljevito dno od područja plima/oseka do nekoliko metara dubine. Također, oksigenira (proizvodi kisik, morska pluća) more, stabilizira tlo i umanjuje udare valova o obalu. Sjevernoeuropski narodi su rabili ovu biljku kao pokrivku za kuće, punili madrace, gnojili zemlju, neki drugi su jeli rizome, hranili perad, međutim zbog iznimne koristi za živa bića mora, najbolje je čuvati i zaštititi svako njeno stanište. Izvanredna je kao skrovište i hranilište kako biljojednih riba tako i predatora (u jednom manjem nalazištu morske sviline znanstvenici su popisali oko 300 morskih organizama vezanih uz nju. (izvor https://upwikihr.top/wiki/Zostera_marina)
Cymodocea nodosa
Čvorasta morska resa
Naziv ˝cymodocea˝ dolazi od imena jedne Nereide, morske nimfe (pozitivnog ženskog duha mora) zvane Cymodoce (u osnovi grč. kyma = valovitost i grč. dechomai = pozdrav, kao ˝ pozdrav valova˝), dok riječ ˝nodosa˝ dolazi od lat. nodus = čvor, uzao ili čvor na drvetu, kvrga.
Cymodocea nodosa- čvorasta morska resa, uzlata svilina, mala aliga je morska cvjetnica, dvodomna, s puzećim, tankim rizomom, crvenkaste boje, korijenje razgranato. Listovi dolaze po 2-7 zajedno na kraćem izbojku, a na čvorovima (okomitog) rizoma postoje prstenasti ožiljci od otpalih listova. Listovi su linearni, do 40 cm x 4 mm, vrha okruglasto-tupog, imaju 7-9 žila i prema vrhu su bodljasto-nazubljeni, boje tamnozelene. Stabalce se razvija paralelno uz morsko dno, često prekriven sedimentom, debljine 3-4 mm, savitljivo i glatko. Na stabalcu su karakteristični gusto formirani „čvorovi“. Korijen je debljine tek nekoliko milimetara.
U arealu cvjeta između 04. i 08. mj., ali to se događa rijetko, međutim na pojedinim lokacijama ovakav način razmnožavanja ima svoju vrijednost. Općenito razmnožava se vegetativno i brzim širenjem vodoravnog rizoma, raste par metara godišnje u dužinu.
Stanište je pjeskovito – muljevita dna s organskim ostacima; od površine mora do 10 m dubine. Ponegdje oblikuje podmorske livade zajedno s vrstom Zostera noltaei. Podnosi određenu količinu organskog opterećenja.
Dosta dobro podnosi zagađenja i redukciju svjetlosti i uz brzu regeneraciju i rast rizoma potiskuje posidoniju. Biljka je koja ipak voli čisto more i puno svjetlosti i temp. između +10°C do +30°C a tlo pjeskovito-muljevito plićih predjela. Otpornija je na hidrodinamičke utjecaje od posidonije. (Izvor: http://zastitamora.net/podmorje/morske-vrste/angiospermae-morske-cvjetnice/cymodocea-nodosa/).
Poput ostalih vodenih cvjetnica izuzetno je bitan element zdravlja mora.
Javni međunarodni poziv za umjetnike i umjetničke kolektive "O PRIHVAĆANJU NEPOŽELJNOG"
Pošaljite prijavu prije 15. studenog 2022. ili obavjestite vaše prijatelje čiju ideju će žiri nagraditi rezidencijalnim boravkom i honorarom, te produkcijom ove važne umjetničke intervencije.